Pod sivim zidom planine Biokova, sagrađen na temeljima svog pretka, starog hotela “Osejave” otvorenog još davne 1929.. ponovo je rođen istoimeni hotel. Uklopljen u stoljetni povijesni i graditeljski sklad grada Makarske i njegove luke. Novi hotel “Osejava” pomiruje svoj suvremeni izgled i značaj ovom gotovo stoljetnom tradicijom. U njegovim prostorijama još uvijek možete osjetiti sjene Tina Ujevića, hrvatskog pjesnika, koji je upravo na Osejavi otkrio svoje pjesničko biće ili nobelovca Alberta Moravie, ali i češkog državnika Jana Masaryka, te slavnog pisca Karela Čapeka, pjesnika Jeana Couctoeaua ili glumca Jeana Maraisa i mnogih drugih. Svi oni su, šetajući šumom od Tučepa do Makarske u njemu pronalazili svoje nadahnuće i mir. Ponovo su se vraćali jer onaj koji jednom dođe, Osejavi se uvijek ponovo i vraća.
Veljko Barbieri
U krilu moćne planine Biokovo, na mjestu gdje kamen Makarske ljubi plavetnilo mora, stoji hotel Osejava. Njegovo ime sugerira kako ugodu sjene (osoja) tako i ime šume uz čije se borove prislonio.
Grad i more, boje i mirisi meditrana ne prestaju pred njegovim vratima. U ovaj hotel s 4 zvjezdice i njegovih 45 soba i 5 apartmana, arhitekturom, fotografijama i dizajnom, diskretno su unešene kale i kalete, uličice, prizori i detalji Dalmacije. Tekstura kamenog zida i patina starih vrata od konobe, cvjetovi bugenvilije, odjeća na sušilu. Sobe, kao i interijer cijeloga hotela tako postaju malene urbane vinjete dalmatinske arhitekture, a fotografski murali poetiziraju interijer. Nejasna granica između stvarnosti i fantazije, fantazije onoga sredozemlja, kojega poznajemo iz knjiga i filmova. Sobe su, treba li posebno naglašavati komforne i suvremenno opremljene: AC, Sat-TV, PAY TV, internet, telefon, minibar, sef i sušilo za kosu.
To nikako nije sve. Kongresna dvorana „Žalo” 100 mjesta, zadovoljit će i glad duha, upotpuniti znanje i proširiti vidike na nekom zanimljivom seminaru ili susretu.
Krajnji primatelj financijskog instrumenta sufinanciranog iz Europskog fonda
za regionalni razvoj u sklopu Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija”.